Ordinacija dentalne medicine pod stručnim vodstvom doktora Daniela Grubišića s preko 15 godina iskustva i rada u brojnim područjima struke.
Besplatni prvi pregled, individualni pristup i profesionalna usluga
- Dentalna medicina za sve uzraste
- Sve usluge na jednom mjestu
- Bezbolnost za vrijeme svih dentalnih zahvata
- Suvremene dijagnostičke i terapijske metode
- Kontinuirano stručno usavršavanje osoblja
- Digitalni rtg i cbct
- Implantologija
Mnogi pacijenti dugi niz godina vjeruju našem izboru, našoj stručnosti, strasti prema struci te našem osobnom žaru s kojim pristupamo ovom poslu. Često je misao samog odlaska stomatologu popraćena strahom, na što odgovaramo osmijehom i individulanim pristupom svakom pacijentu. Bezbolnost prilikom zahvata, zahvaljujući primjeni lokalnog anestetika, dodatno ulijeva osjećaj sigurnosti. Našu viziju potvrđuje sretan i zadovoljan osmijeh pacijenata koji puni samopouzdanja koračaju kroz život.
U praksi se vrlo često zna dogoditi da pacijenti dolaze u posjet stomatologu kada osjete bol i nažalost tu kreće začarani krug povezivanja tog nelagodnog osjećaja i dolaska u ordinaciju dentalne medicine. Posjet stomatologu može proći lagodnije ukoliko redovito dolazite na stomatološke preglede svakih 6 mjeseci do godinu dana, ovisno o procjeni doktora koliko ste skloni nastanku karijesa i nakupina zubnog kamenca. Redovitim kontrolama na vrijeme se mogu uočiti prisutni karijesi i spriječiti nastanak velikih kvarova koji mogu uzrokovati nastanak boli.
Zubni kamenac nastaje mineralizacijom zubnog plaka koji se nataložio na zubnim plohama. Plak nastaje kao nusprodukt bakterijskog metabolizma, a njegovom nastanku pogoduje neadekvatna oralna higijena. Ukoliko se zubni kamenac ne ukloni može doći do razvoja parodontnih bolesti. Posljedično dolazi do smanjenja razine kosti te u progresijom bolesti može doći i do gubitka zuba. Sam postupak uklanjanja kamenca provodi se ultrazvučnim instrumentom koji ni na koji način ne može oštetiti tvrda zubna tkiva već samo urušiti „utvrdu“ koju su izgradile bakterije.
Profesionalno izbjeljivanje zuba u stručnim rukama ne može dovesti do oštećenja zubne cakline. Doktori dentalne medicine znaju koliko često se postupak može provoditi i s kojom koncentracijom sredstva za izbjeljivanje. Za vrijeme brojnih metodama neprofesionalnog izbjeljivanja u kućnoj radinosti mnogo stvari može poći po krivu. Od nepoznavanja sredstva i načina doziranja, do želje za što bržim rezultatima mogu nastati nepovratna oštećenja tvrdih zubnih tkiva. Nakon postupka izbjeljivanja zuba u ordinaciji, zubi mogu neko vrijeme biti osjetljivi na hladno nakon čega se sve vraća u normalu. Najčešće su osjetljivi zubi koji imaju lošije ispune ili zubi s već prisutnim oštećenjima cakline te ogoljelim zubnim vratovima. Još jedna prednost izbjeljivanja zuba u ordinaciji je i zaštita okolnih mekih tkiva prije nanošenja gela na zubne plohe. Time se sprječava nastanak nelagodnih rana na sluznici.
Prva dva tjedna od provedbe postupka izbjeljivanja treba izbjegavati unos pigmentirane hrane i piće. Caklinske pore pojačano su otvorene pa su samim time izloženije ponovnom prodoru i taloženju molekula koje uzrokuju tamna obojenja. To su primjerice kava, crveno vino, čaj, cikla, kurkuma, duhanski dim, crveno bobičasto voće i slično. Pigmentirana pića mogu se ,primjerice, konzumirati pomoću slamke ukoliko je nemoguće izbjeći njihovu konzumaciju.
Prvi korak je odabir četkice. U većini slučajeva najbolji odabir je četkica srednje tvrdoće s ravnim vlaknima podjednake duljine. Izuzetak su osobe koje imaju jako izraženo povlačenje zubnog mesa ili oni koji su imali operativni zahvat u usnoj šupljini. Tada je preporuka koristiti mekanu četkicu. Drugi korak je pronalazak barem 2 minute vremena, 2 puta na dan. Treći korak je pravilna tehnika četkanja. Četkanje zuba izvodi se kružnim pokretima s laganim pritiskom vlakana četkice. Ona su postavljena djelomično na površinu zuba, a djelomično na zubno meso. Također su blago nagnuta pod kutem od 45 stupnjeva u odnosu na zubno meso. Treba voditi računa o tome da očetkamo sve zubne površine, a ne samo one koje su prve jasno vidljive s vanjske strane. I naravno kao šećer na kraju potrebno je međuzubne prostore očistiti interdentalnim četkicama odgovarajuće veličine, a međuzubne plohe zubnim koncem. Kod starijih osoba i djece, zbog slabije izražene manualne spretnosti, preporuča se uporaba električnih četkica.
Ortopan je panoramska 2D snimka koja prikazuje sve zube čeljusti zajedno s pripadajućom alveolarnom kosti i okolnim strukturama. Doktor dentalne medicine ,na temelju radioloških saznanja, može uočiti prisutnost karijesnih lezija i na mjestima koja golim okom nisu vidljiva. Karijes se na snimci prepoznaje kao područje slabijeg stupnja mineralizacije od ostatka tvrdih zubnih tkiva. Na taj način mogu se uočiti karijesi ispod starih ispuna. Na ortopanu su također vidljive i upalne promjene oko zubnih korijenova, koje ukazuju na prisutnost kronične upale zubne pulpe koja je često asimptomatska, te patološke promjene kao što su ciste i tumori čeljusti.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, karijes je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Uzrokovan je bakterijama iz plaka nakupljenog na plohama zuba uslijed neadekvatne oralne higijene. Kao posljedica bakterijskog metabolizma dolazi do stvaranja kiselih metaboličkih produkata i pojačane aktivnosti enzima što dovodi do nastanka procesa demineralizacije, odnosno do razaranja i gubitka tvrdih zubnih tkiva. Za vrijeme posjeta ordinaciji, doktor dentalne medicine na temelju pregleda usne šupljine i proučavanja ortopana može uočiti karijesnu leziju. Vizualno se može uočiti lokalizirana promjena boje zuba i isprekidanost površine (urušena caklina,udubina), a taktilnim osjetom (sondiranjem) može se primijetiti promjena tvrdoće tkiva i ispitati tekstura površine (finu hrapavost, omekšanje tkiva i zapinjanje, uklještenje ili propadanje sonde u udubinama grizne plohe zuba).
Karijes ispod starih ispuna naziva se još i sekundarni karijes jer nastaje naknadno, uslijed propuštanja i slabljenja materijala kojim se popunjava defekt nakon uklanjanja karijesa. Kada na prijelaznim dijelovima između zuba i ispuna nastane pukotina, bakterije ponovno mogu dobiti potrebnu „hranu“ za svoje životne potrebe i pokreće se ciklus nastanka karijesa. Nerijetko karijes nastaje ispod ispuna i ako prijašnja karijesna lezija nije u potpunosti odstranjena. U posljednje vrijeme industrija proizvodnje dentalnih materijala je sve naprednija i na tržištu se mogu naći kvalitetni materijali kako bi ispuni bili što ljepši i dugotrajniji.
Odgovor je jasno i glasno DA! Mliječni zubi su prvi set zuba s kojim se susrećemo i njihova uloga završava u vrijeme kada su zametci trajnih zuba spremni za nicanje. Iako su kraćeg životnog vijeka, imaju vrlo važnu ulogu i potrebno ih je čuvati u usnoj šupljini do vremena izmjene s njihovim trajnim nasljednikom. Nerijetko se događa da djeca ne peru redovito svoje zube i posljedično tome nastane zubni karijes. Mnogi roditelji, ne znajući da se mliječni zubi trebaju popravljati, dođu prekasno kada mliječni zub zaboli i kada već nastanu komplikacije. Kada upala oko mliječnog zuba može ugroziti zametak trajnog zuba potrebno ga je izvaditi prije vremena. Kada krenu nicati trajni zubi, zbog tog preranog gubitka, nastaju problemi i „gužva“ u zubnom nizu. Tome je tako zbog činjenice što mliječni zub treba čuvati mjesto svom trajnom nasljedniku pa nastaje ortodontska anomalija za koju je karakteristično da trajni zub iznikne izvan svog mjesta u zubnom luku.
Endodoncija je grana dentalne medicine koja se bavi liječenjem korijenskih kanala unutar kojih je smješten zubni živac. Ukoliko zub zahvaćen karijesnom lezijom nije na vrijeme detektiran, bakterije i njihovi metabolički produkti iz karijesa dopiru do živca i nastaje upalna poznata pod nazivom pulpitis. Upalu pulpe prate simptomi kao što su bol i jaka osjetljivost na toplo ili hladno. Bol može biti i spontana te se može javiti i prilikom hranjenja na zagriz. Pulpa može biti osjetljiva i ako je samo iritirana dubokim karijesom koji ju još uvijek nije zahvatio. Na temelju prisutnih simptoma, provedbe testova osjetljivosti i analize rtg snimke, doktor može procijeniti u kakvom je stanju zub i postoji li potreba za endodontskim zahvatom. Prije početka liječenja, rendgenska snimka zuba poželjna je i kako bismo mogli procijeniti izgled i zakrivljenost korijenskih kanala. Endodontski zahvat se sastoji od otvaranja pulpne komorice,uklanjanja i čišćenja sadržaja iz nje odnosno“ vađenja živca“ te punjenja korijenskih kanala.
Uspješnim endodontskim liječenjem zub je spašen i ostaje na svome mjestu u zubnom luku. Liječenje zuba omogućuje oslobođenje boli te ako je na vrijeme provedeno sprječava širenje infekcije u kost oko vrška korijena zuba. Ako je upala već zahvatila kost nakon uspješnog endodontskog zahvata i kost cijeli što je na rtg snimci vidljivo nakon 6-12 mjeseci. Alternativa liječenju zuba je u ovim slučajevima ekstrakcija zuba čime se gubi jedna žvačna jedinica i nastaju promjene u zubnom luku u vidu rotacija i naginjanja zuba te izrastanja zuba antagonista iz suprotne čeljusti prema praznom prostoru što nakon nekog vremena postaje sve izraženije i dolazi do gubitna prostora što otežava izradu protetskog rada kako bi se nadoknadio izgubljeni zub. Endodoncija je svakako bolja opcija ukoliko je moguća njezina provedba.
Potporni aparat zuba ili parodont sidri zube u kosti i prenosi i raspodjeljuje snažne sile žvakanja sa svakog pojedinog zuba na pripadajući dio alveolarne kosti. Potporni aparat zuba sačinjavaju alveolarna kost, cement, parodontni ligament i gingiva (zubno meso, desni). Zube u kosti drže vezivna vlakna koja se nazivaju parodontni ligamenti. Ono što vidimo izvana naziva se zubno meso odnosno gingiva. Uslijed neadekvatne oralne higijene, na zubnim plohama natalože se naslage zubnog kamenca i bakterije postaju sve snažnije i stvaraju sebi savršene uvjete u kojima uspijevaju prouzročiti destrukciju mekih tkiva i kosti oko zuba. Razvija se kronična, progresivna i neizlječiva bolest pod nazivom parodontitis. Vrlo je zastupljena u populaciji, često genetski uvjetovana i povezana s nekim sustavnim bolestima kao što je primjerice dijabetes, a nerijetko i vanjskim čimbenicima i navikama kao što su pušenje i loše održavanje oralne higijene. Znakovi da nešto nije u redu sa zubnim mesom, koje svatko od nas može vrlo lako uočiti, su primjerice: učestalo krvarenje i promjena boje zubnog mesa,povlačenje zubnog mesa, neugodan zadah i osjećaj povećane pomičnosti zuba. Cilj parodontološke terapije je zaustaviti napredovanje bolesti kako biste što dulje očuvali vaše zube.
Evolucijski gledano sve manje se hranimo krutom i sirovom hranom pa se naša čeljust prilagodila oblikom i veličinom tako da nije rijetka pojava da treći kutnjaci tzv. umnjaci nikada ne izniknu. Umnjaci se ne pojave u zubnom luku jer uopće ne postoji zubni zametak ili zbog toga što u zubnom luku jednostavno nema mjesta za njih. U nekim slučajevima umnjaci mogu djelomično proviriti krunom van, a ostatak prekriva zubno meso. Sve to otežava održavanje oralne higijene te nastaje zubni džep koji se nerijetko može upaliti kao posljedica zaostatka hrane i akumulacije bakterija. Takva upala naziva se perikoronitis, a zna biti doista nelagodna praćena boli, oteklinom, crvenilom zubnog mesa,a ponekad može doći i do općih simptoma kao što su povišena tjelesna temperatura, opća slabost, otežano otvaranje čeljusti i lokalno povećanje limfnih čvorova. Ponekad su umnjaci položeni horizontalnije i svojim položajem vrše pritisak i mogu ugroziti druge kutnjake,a ponekad jednostavno niknu malo izvan zubnog luka ili su krunom okrenuti prema obrazu stvarajući ranice na sluznici koje znaju biti nelagodne. Ako i vi primijetite konstantnu prisutnost neke od ovih smetnji možda je vrijeme za vađenje umnjaka no prvo dođite na pregled i stručno mišljenje te detaljnu procjenu situacije uz pomoć radiološke snimke.
Gubitak zuba može napraviti pravi „nered“ u zubnom nizu. Što više vremena prođe od gubitka zuba to su promjene izraženije i vidljivije. Susjedni zubi naginju se prema praznom prostoru, zub antagonist iz suprotne čeljusti „izrasta“ u prazni prostor, kost na mjestu ekstrakcije polagano se resorbira i greben na tom mjestu postaje sve tanji. Sukladno tome postaje sve teže nadoknaditi izgubljeni zub. Primjerice, potrebno je opsežnije brušenje susjednih zuba u svrhu ispravljanja nagiba što nerijetko dovodi do potrebe liječenja tih istih zuba, kost je izgubila volumen i možda ne postoji mogućnost za ugradnju implantata ili za ugradnju istog više nema mjesta.
Krunice je vrsta protetskog nadomjestka kojim se oslabljeni zub dugotrajnije zbrinjava i štiti od jakih žvačnih sila. Kako krunica prekriva cijelu površinu zuba, za razliku od ispuna, sama krunica postaje nova površina zuba. Idealna indikacija za izradu krunica je zub s velikim ispunom ili endodontski tretiran zub.
Mostovi su vrsta protetskog nadomjestka koji se sastoji od više članova. Postojeći zub, s obje strane praznog prostora kojeg je potrebno nadoknaditi, postaje nosač mosta. Oni zajedno nose međučlan koji imitira krunu nedostajućeg zuba. Idealna indikacija za izradu mostova bila bi nadoknada zuba u slučaju kada su susjedni zubi već sanirani od karijesa i svakako bi ih bilo dobro protetski zbrinuti.
Zubni implantat je posebni, biokompatibilni, titanski vijak koji se ugrađuje u čeljusnu kost. Imitira korijen zuba i služi kao nosač krunice. Idealno je rješenje za nadoknadu gubitka jednog zuba u slučajevima kad su okolni zubi zdravi i ne postoji indikacija za njihovu protetsku sanaciju. Također je izvrsna opcija nadoknade većeg broja zuba ili u slučajevima potpune bezubosti. Tada nije potrebno za svaki izgubljeni zub ugraditi implantat, već prema procjeni i stanju kosti, nekoliko implantata može nositi više zubnih kruna, čime se upotpunjuje zubni niz. Obično je potrebno ugraditi 4-6 implantata po čeljusti, vodeći računa o tome da veći broj nosača donosi bolju preraspodjelu snažnih žvačnih sila. Zubni implantati mogu poslužiti i kao sidrište klasičnih zubnih proteza koje se vade iz usta. Takvi, mobilni, radovi cjenovno su prihvatljiviji od fiksnih, a znatno poboljšavaju kvalitetu života u odnosu na klasične proteze.
Da bi se zubni implantat mogao ugraditi, potreban je određeni volumen kosti koji će ga okruživati. Na temelju detaljne analize CBCT-a, doktor dentalne medicine može točno procijeniti je li taj volumen kosti koji ima na raspolaganju zadovoljavajući. Može se procijeniti i postoji li mogućnost nadoknade izgubljenog volumena različitim prirodnim ili sintetskim materijalima. Sam postupak naziva se augmentacija kosti, a znatno može povećati troškove i produljiti vrijeme terapije. Ukoliko je prošlo mnogo vremena od gubitka zuba i volumen kosti nije moguće adekvatno nadoknaditi, doktor će predložiti najbolju metodu za nadoknadu izgubljenog zuba, a mogućnosti je u današnje vrijeme mnogo.
Dental Centar Vrbani nalazi se u naselju Vrbani III u neposrednoj blizini trgovačkog centra Point. Do nas vrlo brzo i jednostavno možete doći tramvajskom linijom 5 ili 17, s izlaskom na stanici Vrbani od koje je potrebno pješačiti nekoliko minuta prema istoku duž Palinovečke ulice. Pronaći ćete nas na adresi Palinovečka ulica 19 G-H. Možete nas pronaći i putem„Google Maps“ mobilne aplikacije. Potrebno je samo upisati ime ordinacije i aplikacija vas dalje navodi najbržim i najjednostavnijim putem.
Za vrijeme našeg radnog vremena možete nas kontaktirati telefonskim putem i naručiti se na prvi pregled. Naše ljubazno osoblje objasnit će vam sve potrebno i uputiti vas kako doći do nas. Izvan radnog vremena možete nas kontaktirati putem elektroničke pošte te ćemo odmah, po dolasku u ordinaciju, odgovoriti na vaše upite.
Najbolji način na koji možete dobiti sve potrebne informacije o vašem zubnom statusu, načinima sanacije i popratnim troškovima jest putem naručivanja na besplatni prvi pregled. Doktor će vas detaljno pregledati i sukladno vašim željama i mogućnostima predložiti odgovarajući terapijski plan.